U utorak 19.4. u prostorijama Talijanska unije - Zajednice Talijana Savudrija održan je okrugli stol „Izazovi za morsko ribarstvo: Što nosi budućnost“. Cilj okruglog stola bio je raspraviti o stanju ribarstva u Istri u kontekstu klimatskih promjena (pojava invazivnih vrsta, pojava rebraša, poticanje konzumacije sve češćih termofilnih vrsta riba prisutnih u ribarskim lovinama i sl.) te dati smjernice za učinkovitije upravljanje morskim resursima. U sklopu ovog eventa prikazan je i film „U moru promjena“ koji je realiziran u svrhu prezentacije ciljeva i rezultata projektnih aktivnosti u sklopu mjere I.3. Partnerstva između znanstvenika i ribara. Dr. sc. Neven Iveša održao je prezentaciju pod naslovom „Sezonalnost ulova termofilnih vrsta u Istri; utjecaj na ekosustav i gospodarski status” u kojoj se detaljnije osvrnuo za rezultate projekta. Izvijestio je koje su termofilne vrste bile najčešće u ulovu, o njihovim prehrambenim navikama i općenito o njihovoj fiziologiji i potencijalnom utjecaju na lokalne vrste i ribarstvo. Zatim je slijedila prezentacija doc. dr. sc. Paola Paliage pod naslovom „Utjecaj rebraša ( Mnemiopsys leidyi ) i ostalih želatinoznih organizama na ribarstvo; projekcije za budućnost“. U ovoj su prezentaciji prikazane glavne autohtone i alohtone vrste želatinoznih organizama u Jadranu s posebnim osvrtom na vrstu M.leidyi i njezin utjecaj na ekosustav Jadrana i na ribarstvo. Osim toga dan je i osvrt na potencijalni utjecaj ostalih vrsta želatinoznog planktona u ekosustavu Jadrana. Izvjestitelj završne prezentacije bio je dr. sc. Neven Iveša, a tema je bila „Podrška prilagodbi sektora ribarstva klimatskim promjenama u okvirima Zajedničke ribarstvene politike“. Tu su predstavljeni ciljevi Zajedničke ribarstvene politike te financijski okvir Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu za razdoblje 2021.-2027. Dan je i osvrt na ulogu Fonda u svrhu poticanja lokalnih akcijskih grupa, potpore za privremene obustave ribolovnih aktivnosti, potpore za stavljanje na tržište novih vrsta i korištenje neželjenog ulova, smanjenje ugljičnog otiska ribarskog sektora te potpore za diversifikaciju ribarskog sektora, zaštitu morskog okoliša i podršku priobalnom ribolovu.

Djelatnici Fakulteta prirodnih znanosti u Puli u sklopu projekta Partnerstva između znanstvenika i ribara posjetili su Sveučilište Maryland u Sjedinjenim američkim državama kako bi se detaljnije upoznali s tamošnjim iskustvima suradnje i istraživanjima vezanim uz ribarstvo. Sveučilište Maryland istaknuta je istraživačka institucija i jedno od važnijih sveučilišta u SAD-u. Proračun sveučilišta iznosi gotovo 2 milijarde dolara, a u radu sa studentima uključeni su i nastavnici dobitnici Nobelovih i Pulitzerovih nagrada. Istraživanja morskih ekosustava provode se u Biološkom laboratoriju „Chesapeake“ koji predstavlja najstariji javni istraživački centar na istočnoj obali Atlantika. Osnovan je 1925. godine od kada je lider u istraživanjima vezanim uz ribarstvo, ekologiju estuarijskih područja, kemiju okoliša i toksikologiju. Glavnina istraživanja usmjerena su na zaljev Chesapeake, koji je obzirom na oblik, položaj i oceanografske podatke vrlo sličan sjevernom Jadranu. Naime, kao i kod nas, radi se o vrlo produktivnom području na koje utječu slatke vode (rijeka) i koje pokazuje izraženu sezonalnost. Svjesni posljedica klimatskih promjena, laboratorij razvija nove znanstvene pristupe rješavanju glavnih globalnih ekoloških problema. Okolišni problemi koji imaju utjecaj na djelatnost morskog ribarstva kao i kod nas vrlo su slični; poremećaji u hranidbenoj mreži, masovna pojava želatinoznih organizama poput rebraša i meduzoidnih oblika žarnjaka te promjene u abundanciji i sezonskim migracijama gospodarski važnih vrsta koje se ondje izlovljavaju. Tamošnje ciljne gospodarske vrste su plavi rak ( Callinectes sapidus ), Morone saxatilis (vrsta slična brancinu) i školjkaši koji obitavaju u sedimentu. U sportskom ribolovu najvažnija je strijelka ( Pomatomus saltatrix ), termofilna vrsta ribe, sve prisutnija i u sjevernom Jadranu. Na istraživačkom kampusu dočekali su nas direktor instituta, profesor Thomas Miller, profesor Bi Hongsheng i njegova doktorandica Katie Lankowicz koji su nam pružili uvid u njihov rad, ali i direktnu primjenu rezultata njihovih istraživanja. Pri tom, upoznali smo se s njihovim metodama istraživanja ekologije riba i  mapiranja uz primjenu sonara te procjenu abundancije i sezonalnost kretanja biomase planktonskih zajednica pomoću podvodnih video kamera. Uz njihovu pratnju posjetili smo i lokalnu ribolovnu organizaciju gdje smo dobili uvid u direktnu diseminaciju istraživačkih rezultata odnosno primjenu mjera za očuvanje ribljeg fonda i njegovo održivo korištenje. Naime, zbog odlične suradnje znanstvenika i ribara iz Chesapeake zaljeva promptno se reagira na promjene koje bi mogle ugroziti ribarstvo te u zajedničkom suglasju provode se mjere za održivo korištenje resursa, bez odgode. Neke od njih uključuju promjene na ribolovnim alatima, vraćanje u more ženki nekih vrsta tijekom cijele godine kako bi se iduće godine populacije značajno oporavile te određivanje godišnjih lovnih kvota nakon temeljite procjene abundacija populacije pri čemu važnu ulogu imaju stacionarne podvodne videokamere postavljene na glavnim migracijskim putevima riba. Mi smo predstavili naš Fakultet i dio ribarske problematike na sjevernom Jadranu te tako ostvarili glavne ciljeve odlaska na ovo studijsko putovanje; uvid u primjere dobre prakse u ribarstvu i načine prilagodbe ribarstva na klimatske promjene te povezivanje s institucijama koje imaju više iskustva i koje su ostvarile rezultate u očuvanju ribolovne tradicije.

Početkom rujna 2021. godine djelatnici našega Fakulteta Neven Iveša, dipl.ing.bio, dr.sc. Moira Buršić i Martina Gelli posjetili su Atenu gdje su sudjelovali su na međunarodnom kongresu CEST (𝐼𝑛𝑡𝑒𝑟𝑛𝑎𝑡𝑖𝑜𝑛𝑎𝑙 𝐶𝑜𝑛𝑓𝑒𝑟𝑒𝑛𝑐𝑒 𝑜𝑛 𝐸𝑛𝑣𝑖𝑟𝑜𝑛𝑚𝑒𝑛𝑡𝑎𝑙 𝑆𝑐𝑖𝑒𝑛𝑐𝑒 𝑎𝑛𝑑 𝑇𝑒𝑐ℎ𝑛𝑜𝑙𝑜𝑔𝑦). Predstavljena su dva rada s rezultatima prikupljenima u sklopu projekta "Partnerstva između znanstvenika i ribara". Znanstveni rad pod nazivom  Više o konferenciji možete pogledati na https://cest.gnest.org/

Na gastro manifestaciji "Nove vrste, novi recepti" održane 28. srpnja 2021. godine u Cirolu u Puli predstavili smo Malu morsku kuharicu. Kuharica sadrži pet recepata spravljenih od termofilnih vrsta riba i rakova kako bi se popularizirala jela od ovih neuobičajenih vrsta za gastronomiju. Mala morska kuharica u tiskanom izdanju podijeljena je svim uzvanicima na gastro manifestaciji, a svi zainteresirani mogu je besplatno preuzeti klikom na link . Na istoj poveznici nalaze se i video recepti koji na jednostavan način prikazuju kako možemo napraviti vrlo ukusna jela i uvjeriti se da ove vrste nimalo ne zaostaju za mnogo popularnijim, komercijalnim vrsta koje se koriste u kulinarstvu. Mala morska kuharica je izrađena u sklopu mjere I.3. Partnerstva između znanstvenika i ribara, a sufinancirana je iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.

U sklopu gastro manifestacije "Nove vrste, novi recepti" održane 28. srpnja 2021. godine u Cirolu u Puli predstavili smo vodič za prepoznavanje novopridošlih vrsta riba i rakova u Jadranu. Vodič „U moru promjena“ sadrži popis novopridošlih vrsta riba i rakova s njihovim biološkim i etološkim karakteristikama, a namjenjen je ribarskoj zajednici i široj populaciji. Vodič možete preuzeti klikom na link .   Vodič za prepoznavanje novopridošlih vrsta riba i rakova u Jadranu „U moru promjena“ izrađen je u sklopu mjere I.3. Partnerstva između znanstvenika i ribara, a sufinanciran je iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.

Dana 28. srpnja 2021. godine u Cirolu u Puli održana je gastro manifestacija „Nove vrste, novi recepti“ kao dio projekta Partnerstva između znanstvenika i ribara koji se provodi na našem fakultetu. Jedna od svrha projekta jest poticanje konzumacije i izlova novopridošlih vrsta riba i rakova među lokalnim stanovništvom. Obzirom da su novopridošle vrste riba i rakova sve češće u ribarskim lovinama, a lokalnom stanovništvu i ribarima su relativno nepoznate te samim time nemaju komercijalni značaj, ovim se događajem željelo skrenuti pozornost na potencijal uvrštavanja ovih vrsta u svakodnevnu prehranu i ugostiteljsku ponudu.